Sie sind hier: HRVATSKI
Zurück zu: Startseite
Allgemein:
Impressum
Kontakt
Information
Ako željite doznati nešto o Pajngrtu (nimški: Baumgarten), ste ovde na pravom mjestu!
Nudimo Vam informacije o povijesti Pajngrta, aktualni posli općinske uprave, naši društvi, priredba i o čuda čemu već.
Vi morete pogledati naš opširni kalendar priredab i formularom naručiti daljnje informacije o našoj općini!
Ova webstranica je med drugim rezultat jednoga naticanja pajngrčanske mladine, pri kom je ocijenjen prijedlog Mathiasa Rotha i Andreasa Klaudusa prvim mjestom, a projekt Dominika Pichlera i Karinke Lichtenberger dobrim drugim mjestom. Općina Pajngrt/Baumgarten se zahvaljuje na ovom mjestu još jedan put za ove prinose.
(foto desno zgora:
dobitniki/ce naticanja za domaću stranicu s kotrigi žirije)
Pajngrt je jedno od najranije naseljenih mjest kotara Matrštof. Med današnjom ulicom kod zdenca i muzičkim domom je pred već od 8000 ljet bio jedan veliki dubanjak, ki se je sve jače osušio tokom stoljeć, tako da je za vrime Rimljanov i Kristuševoga narodjenja bio potpuno isušen. Na sjevernoj ubrovi ovoga dubanjka su se bila najstarja naselja. Pri prekopanju zemlje i gradjenju stanov se zbog toga redovito pojavljaju neki arheološki slijedi. I u okolici crikve je dokazano jedno naselje iz kasne brončane dobe.
U lozi kod vodnoga rezervoara se nahadja veliki humak, ki potiče vjerojatno iz starje željezne dobe(Hallstattska kultura) i je zgradjen u sedmom stoljeću pred Kristuševim narodjenjem.
U rimljanskoj dobi se je nahadjala u blizini današnje crikve rimljanska „villa rustica“, gospodski stan s mnogimi zbočnimi zgradami.
Sridnjovjekovno selo Pajngrt je nastalo kot naselje uz staru važnu trgovačku cestu, ka je peljala od Bečkoga Novoga Mjesta prik Pečve do Šoprona. Sridnjovjekovna tvrdjava je zgradjena na mjestu rimljanske vile.
Prvi imenom poznati vlastelin je bio Pouce von Pungarth (po prvi put je spomenut Pajngrt u povelji 1267. ljeta), ki je bio ugledna ličnost u ugarskoj kraljevini.
1289. ljeta trupe Albrechta I. osvoju tvrdjavu Pajngrt pri takozvanoj „Novogradskoj svadji“.
1447. ljeta Pajngrt dospene u vlasničtvo švabskoga viteza Ulricha von Grafenegg. Friedrich III. mu dodili i pravo kovanja pineza. Pajngrt se tim ističe kot u kotaru jedina kovnica pinez.
Ulrich von Grafenegg utemelji 1475. ljeta kloštar u Pajngrtu i ga daruje ugarskomu nacionalnomu redu Pavlincev. Ov samostan postoji pravoda samo kratko vrime. Jur 1493. ljeta oganj zniči kloštar. Stoprv 1743. ljeta ga eremiti nanovič izgradu.
Zbog općenitih gospodarskih problemov, čemernih urodjov, kuge i drugih epidemijov je i Pajngrt u kasnom sridnjem vijeku odnosno u ranom novom vijeku skoro potpuno opustošen. Vlastelini novo naselu Hrvate. Jur 1528. ljeta, dakle još pred prvom navalom Turkov na Beč, živu ovde Hrvati.
Poznato je, da je selo za vrime turskih bojev dvakrat popaljeno i oplinjeno. 3.septembra 1683. ljeta dojde kod Pajngrta do bitke med Turki i Tartari. Iz ove dobe je najden i jedan lonac s već od 700 srebernjakov. Govor je o groši, pfennigi i dinari iz Poljske, Pemske i Ugarske. Blago od kovanoga pineza se nahadja danas u Gradišćanskom zemaljskom muzeju u Željeznu.
Ali bilo je u prošlosti ne samo bojev, nego i strašnih požarov.
15. junija 1790. ljeta zbusne u Pajngrtu veliki oganj, ki zniči skoro cijelo selo. Pogorili su med drugim 83 seljački stani i crikva – utalili su se joši zvoni u turmu. Knez Nikolaus Esterházy stavi za ponovnu izgradnju drivo besplatno na raspolaganje. Još danas spominjaju jedna ulica, Rote Hahn-Gasse, i pilj Svetoga Florijana na veliki oganj iz 1790. ljeta.
1850. ljeta Pajngrt ima 97 stanov i 689 stanovnikov, med kimi je 635 Hrvatov.
1879. ljeta se otvara Jursko-šopronsko-limfortska željeznica, a Pajngrt dostane svoj kolodvor.
1891. ljeta se utemelji dobrovoljno ognjogasno društvo.
U Prvom svitskom boju pogine 38 peršon iz Pajngrta. Njeva imena su zapisana na svićnjaku, ki se nahadja u kloštarskoj crikvi. U Drugom svitskom boju spade 76 Pajngrčanov. Na Vazmenu nedilju 1945. ljeta bojna fronta dostigne selo. Nekoliko stanov i crikva je uškodjeno, četire civilne osobe zgubu svoj žitak.
Po 1955. ljeta selo doživljava gospodarski polet. Zgradu se nove ceste, kanali, općinski stan, kupališće i mnogi novi privatni stani.
Od 1971. do 1991. ljeta su općine Pajngrt i Rasporak spojene u jednu veleopćinu.
Od 1991. ljeta je Pajngrt opet samostalna općina, 1996. ljeta dostane selo vlašći općinski grb.
Pajngrt se nahadja u istoku kotara Matrštof na državnoj granici prema Ugarskoj. Selo je odaljeno 17 kilometrov od Željezna i oko 60 kilometrov od Beča.
Selo leži na jednom brižuljku na 255 metrov morske višine. Najviša točka na južnom kraju hatara je takozvani Krippelberg s 351 metrom morske višine.
Klimatski dominira panonski uticaj. Ov kraj broji u Austriji med područja s najmanje padalin i jako visokimi ljetnimi temperaturami.